Karakteristike islamskog akideta ili vjerovanja

Šta je akidet? To je “ono sto se izgradi u srcu, sto ocituje jezik i potvrde tjelesni organi”.
“Od dina vam je propisano ono, cime je zaduzen Nuh, ono sto smo objavili tebi, ono cime smo zaduzili Ibrahima, Musa-a i Isa-a, uspostavljajte din i ne razilazite se u njemu”. (es-Sura, 13. ajet).
« Primjer mene i poslanika prije mene, je kao primjer covjeka koji gradi zgradu, uljepsava je i dotjerava, osim mjesta jedne cigle na uglu. Ljudi su obilazili oko zgrade i divili joj se, govoreci :- Jos samo da ima ova cigla » ! E ja sam ta cigla i ja am pecat svim vjerovjesnicima”. (El-Bukhari i Muslim).

1. Jednostavnost, jasnost i logicnost. Islamski akidet je jednostavan kao sto je jednostavan i sam tewhid. Pojam tewhida nije tezak da ga ljudska misao shvati i u potpunosti usvoji. Tewhid je prirodjen covjeku. On se s tim radja. Islamski akidet nema potrebe braniti, ni dokazivati. Allah je jedan. To je logika. « Kad bi na njima (nebesima i Zemlji) bilo vise bogova, propali bi i nebesa i Zemlja ». Kako je na primjer tesko objasnjavati trojstvo i braniti ga. Pripisivati Allahu sina i to braniti. U jevreja je Bog skrt, ( u islamu khajrur-razkin) njegova ruka je skucena, ( u islamu Njegove su ruke otvorene) nocu spava, danju radi i sa rabinima cita Tewrat. On po njima, grijesi i priznaje najvecem rabinu svoje greske. Kod njih Bog place i kaje se sto je dopustio rusenje Hrama i sto je dopustio progonstvo jevreja. On je prema jevrejskom akidetu siromasan, a oni su bogati. Osim toga on je samo izraelski bog. Oni su njegov odabran narod, drugi su u obliku hajvana, stvoreni da im sluze. U islamu je Allah Gospodar svih svjetova, Gospodar dzina i ljudi !

2. Savrsenost i potpunost. U okrilju islamskog akideta vjernik se uzdize na najveci nivo duhovnih i moralnih vrijednosti. On se uzdize iznad svega sto nije dostojno covjeka kao najodabranijeg stvorenja. Islamski akidet insanu daje smisao postojanja, oslobadja ga ropstva stvorenjima, potvrdjuje slobodu njegove volje, budi u njemu osjecaj odgovornosti i priprema ga za dan obracuna, nagrada ili kazni. Po islamskom akidetu covjek je sam odgovoran za ono sto ucini. Niko ga ne moze osloboditi ni amnestirati odgovornosti za ucinjeni grijeh. Put pokajanja je direktan i uvjek otvoren prema Allahu. U krscanstvu vjernik se ispovjeda daleko vecem grijesniku od sebe. Danas se uveliko sudi svestenicima za seksualno zlostavljanje djece, a crkva mora izdvajati ogromne kolicine novca za naknadu odstete zrtvama seksualnog zlostvaljanja. Osim toga Jesus je iskupio sve grijehe. On je zrtva za grijehe svojih sljedbenika. Po islamu Nuh nije mogao pomoci svome sinu, ni zeni.

3. Dostojanstvo, snaga i ponos. Islamsko vjerovanje vjernika cini iskljucivo robom Allahu, koji jedino zasluzuje da Mu se robuje i pokorava Njegovim naredjenjima. Svijest da je Allah svemocan i da se Njemu sve obraca, cini da se boji samo Allaha i nikoga drugog:”To su oni koji prenose Allahove poruke, Njega se boje, a ne boje se nikoga osim Allaha”. (el-Ahzab, 39. ajet). Otuda vjernik ima svoj ponos, snagu i dostojanstvo. Ne trpi ponizenja, uvrjede i degradaciju ljudskoga u sebi.

4. Principijelnost i nepokolebljivost. Islamski akidet je vjerovanje u principe. Islam je vjera principa, a ne interesa. Kod drugih je interes, pa onda princip. Vjernik je cvrst na putu principa. Njemu je odan i za njega je spreman zrtvovati vrijeme, imetak, pa i zivot ako je to potrebno. Sejjid Kutbu je nudjen interes, ali je on ostao vjeran principu, dao je svoj zivot za njega i otisao u vjecnost. Ova akidetska emocija, cisti unutrasnjost vjernika, savladuje i kontrolise sve druge emocije i ona je centralni faktor u insanu. « A ljubav onih koji vjeruju je najzesca prema Allahu ». Zato je Khubejb b. Addi dao zivot za princip. Pitali su ga dok su masakrirali njegovo tijelo, da li bi volio da je na njegovom mjestu Muhammed, a on im na to odogovara, da ne bi volio da Muhammeda i trn ubode, a kamoli da bude na njegovome mjestu !

Ciljevi akideta

1. Izgradnja stabilne i moralno cvrste licnosti. “I time je Ibrahim zaduzio svoje sinove i Ja’kub:- O sinovi moji, Allaha vam je odabrao din i ne umirite nikako drukcije, nego kao muslimani”. (el-Bekare, 118. ajet). „O vjernici, budite cestiti prema Allahu i neka svako vidi sta je pripremio sebi za sutra“.

2. Izgradnja imana na temelju vjere u Allaha, meleke, knjige, poslanike, sudnji dan i kada i kader. Ispravno razumijevanje temelja islamskog vjerovanja. Svojstva Allaha, svojstva meleka kao duhovnih zivih bica, Allahove vojske i nasih pratilaca. Svojstva poslanika, njihovi zadaci, broj i zivotni dogadjaji kao mustre zivota covjeka na zemlji. Knjige i njihov sadrzaj. Kijametski dan i njegovi prizori, sudnji dan i njegove faze, kada i kader i ljudski udio itd.

3. Veza akideta sa zivotom i prirodom. Allah je Stvoritelj svega sto postoji, On sve stvara, odrzava i rastvara. Njemu insan polaze racun za svoja djela. Allaha je postavio zakone u prirodi. Ko ispravno primjeni te zakone, uspjece u koristenju prirode i njenih blagodati. Ko ne zna korisiti te zakone, bice zaostao, siromasan i bolestan. Imace tegoban zivot. Dakle, akidet regulise zivot na Zemlji, u svim segmentima postojanja. Rahat je covjek kao djed, otac, sin muz, rahat je zena kao majka, nana, kcerka, supruga, snaha, jetrva, svekrva, rahat je dijete, zivotinja, biljka. Rahat je priroda.

4. Dokidanje novotarija, praznovjerja i mitova. Islamski akidet dolazi od Allaha. Najispravnije je ono sto je Allah rekao o sebi. Nedopustivo je i nije potrebno na to dodavati ili od toga oduzimati. Ako sebi to dozvoli, covjek neminovno ide u propast. Pogledajmo zablude Jehovinih svjedoka, gluposti Ahmedija i Behaijja, fesad i poganluk masona, da druge i ne nabrajamo.
Razmislimo o krstu kao simbolu krscanstva. Ako krscani kazu da vole Jesusa, zasto onda za simbol te ljubavi uzimaju ono cime je on ubijen. Ko bi toliku paznju, recimo, omcu kojom mu je neko objesen, noz kojim mu je neko ubijen i slicno?!

Faktori sticanja islamskog akideta

1. Razum je glavni pokretac insana. Kur’an njemu nudi dokaze da ih odvaga, jer je ubjedjenje osnova. Islam ne prihvata taklid (oponasanje). Prva rijec objave islama je IKRE’. « U Zemlji ima dokaza za ubjedjene ». « I tako smo Ibrahimu pokazali prostranstvo nebesa i Zemlje, da bude od onih koji su ubjedjeni”. « Gospodaru pokazi mi kako prozivljavas mrtve. Zar ne vjerujes ? Svakako, ali hocu srce da mi se umiri”. Mnogi ajeti se zavrsavaju na “likaumin ja’kilun, jetefekkerun, li ulil elbab” itd. “Reci, dajte dokaze ako istinu govorite”. “Onaj ko pored Allaha priziva drugo bozanstvo, a nema dokaza za to, racun ce poloziti pred svojim Gospodarem”. (el-Mu’minun, 117. ajet).
2. Emocija, osjecaj i volja. Cvrst akidet pokrece osjecaj i emociju za primjenu i djelo, jer samo ubjedjenje nije dovoljno da pokrene na djelo. Na primjer, svaki je pusac ubjedjen da pusenje steti i tjelesno i zdravstveno i materijalno, ali ne posjeduje dovoljno snaznu volju za odricanje od ovog poroka. Medjutim, ukoliko pretrpi stetu druge vrste, makar ona bila i manja, u njemu se pokrece lavina srdzbe, reakcije i emocija. Za islamski akidet je itekako potrebna snaga volje, emocija i imanskih osjecaja, koji su vrlo cesto naglaseni u Kur’ani kerimu kao:”U nase ajete vjeruju oni koji kad budu opomenuti njima, padnu nicice slaveci i hvaleci svoga Gospodara”. (es-Sedzde, 15). “…oni koji vjeruju i cija se srca umire pri spominjanju Allaha, a zar se spominjanjem Allaha ne umiruju srca”. (er-Ra’d, 28. ajet).“Istinski mu’mini su oni koji, kada se Allah spomene njihova srca zadrhte, a kad im se uce Nasi ajeti, to im povecava iman“. (el-Enfal, 20. ajet). « Niko odvas nece vjerovati, dok mu nagoni i strasti ne budu u potpunom skladu sa onim sa cim sam ja dosao ».

Draga braco i sestre, ovo su karakteristike naseg vjerovanja. Preispitajmo svoj odnos prema vrijednostima tog vjerovanja. Ono daje smisao nasem zivotu. Allahu molimo Te da nasa srca ucvrstis istinskim imanom. Amin.

Veröffentlicht unter Izdvajamo | Hinterlasse einen Kommentar

Ljudi koji su kreirali historiju – SE’ID b. AMIR

(čovjek koji je dunjalukom kupio akhiret)

Se’id b. Amir el-Dzumhi je bio jedan od hiljada mladica koji su izasli iz Ten’ima kod Mekke, a na poziv glavesina Kurejsa, da gledaju ubistvo Khubejba b. Addija, jednog od ashaba Muhammeda, s.a.v.s, koga su kurejsije uhvatili i na prijevaru zarobili.
Stajao je Se’id b. Amir i gledao kako vode Khubejba b. Addija prema drvenom krstu, gdje ce ga razapeti. Izmedju glasova zena i djece, cuo se miran i dostojanstven glas Khubejba : »Ako hocete dozvolite mi da prije smrti obavim dva rekata namaza ».
Kad su mu dozvolili i kad je obavio dva rekata, mirno se okrenu i rece im : »Tako mi Allaha, da se ne bojim kako cete pomisliti da me je strah smrti oduljio sa ovim namazom”!
Zatim je Se’id b. Amir vidio kako Khubejb podize glavu prema nebesima govoreci : »Allahu sve ih pobroj i jednog po jednog unisti i nikoga ziva ne ostavi ». Zatim je u zadnjim izdisajima ispustio svoju plemenitu dusu, a na njegovom tijelu se nisu mogli izbrojati udarci sablje niti ubodi kopalja.
Kurejs se vratio u Mekku i u mnostvu dogadjaja zaboravio na okrutnu smrt Khubejba, ali mladic Se’id b. Amir je jos uvjek pamtio prizor Khubejbove smrti i patnje. Taj prizor mu se cvrsto urezao u pamcenje, jer je to bila lekcija koju prije nije znao, a koju ga je naucio Khubejb b. Addi.
– Naucio ga je da je istinski zivot cvrsto vjerovanje i borba na putu vjerovanja do smrti.
– Naucio ga je da cvrst iman pravi cuda i nadilazi mogucnosti obicnog covjeka.
– Naucio ga je jos nesto, a to je, da je covjek koga ashabi vole tako snazno, covjek poslanik i da je potpomognut s nebsa.

Tada je Allah rasirio grudi Se’ida b. Amira za islam. Ucinio je Se’id hidzru, pratio Poslanika i sa njim ucestvovao u bici na Khajberu i bitkama koje su dosle kasnije.
Kad je Poslanik, s.a.v.s, preselio Allahu, iza sebe je Ebu Bekru i Omeru, r.a, ostavio isukanu sablju. Ostavio je Se’ida b. Amira jedinstven primjer hrabrosti i pozrtvovanosti, koji je dunjalukom kupio akhiret, davsi prednost Allahovome zadovoljstvu i Njegovoj nagradi nad svim dusevnim i tjelesnim prohtjevima.
Poslanikova dvojica khalifa su vrlo dobro znali iskrenost i cestitost Se’ida b. Amira, pa su zato rado slusali njegove prijedloge, savjete i uvjek drzali do njegovog misljenja.
Jednom je Omer b. el-Khattab pozvao Se’ida b. Amira i rece mu:”Zelim da te imenujem namjesnikom Humusa”.
Se’id odgovori:”Allahom te zaklinjem Omere, da me ne stavljas na iskusenje”.
Omer se naljuti i rece:”Tesko vama, ovu ste stvar okacili meni za vrat, pa me sad ostavljate! Tako mi Allaha, necu te toga osloboditi! Zatim imenova Se’ida za namjesnika Humusa, a onda ga upita:”Sta mislis da ti odredimo malo nafake”?
Se’id odgovori:”Sta da radim s njom, vladaru pravovjernih? Ono sto ces mi dati iz bejtul mala, prelazi moje potrebe”. Zatim se zaputi na duznost namjesnika u Humus.
Nije dugo potrajalo, a Omeru, r.a, se zaputi grupa povjerljivih ljudi iz Humusa, a on zatrazi od njih da mu naprave listu najsiromasnijih ljudi kako bi ih pomogao. Oni napravise listu i na njoj je stajalo i ime Se’ida b. Amira, pa ih Omer upita:”Ko je ovaj Se’id b. Amir”?
Oni mu odgovorise:”To je nas emir”!
Omer upita sa zaprepastenjem:”Vas emir na listi siromasnih”?!
“Jeste. Tako nam Allaha, prodje i po nekoliko dana, a iz njegove se kuci ne ugleda dim”.
Kad to cu, Omer zaplaka da mu se brada ubrzo natopi suzama.

Kakav je vaš emir?

Nedugo iza toga Omer b. el-Khattab se zaputi u posjetu Samu da stekne uvid u stanje tamosnjih vilajeta. Narod ga je toplo docekao i svako je zelio da ga licno poselami. Kad se sakupio veci broj, Omer ih upita:”Kakav vam je emir”?
Oni se pozalise na njega navodeci cetiri stvari koje su bile sve veca i teza jedna od druge. Omer naredi da se sastave zajedno sa Se’idom i da te optuzbe iznesu pred njim, a u dusi je molio Allaha da ne pokvari lijepo misljenje koje je imao o njemu i izgubi povjerenje koje je stekao. Kad su se sastali sa emirom, Omer im rece da iznesu prituzbe na njega, a oni zapocese:
“Medju nas se ne pojavljuje dok se dobro ne razdani”.
Omer tada rece Se’idu:”Sta kazes na ovo Se’ide”?
Se’id malo zasuti, a potom rece:”Tako mi Allaha bilo mi je mrsko o tome govoriti, ali ako vec insistirate, onda cu vam reci. Naime, moja celjad nemaju sluge, tako da ja svako jutro moram zamijesiti tijesto, sacekati malo da nadodje, a zatim im napraviti hljeb. Kad to zavrsim, uzmem abdest i izadjem medju ljude”.
Omer tada upita prisutne:”Sta jos imate o njemu da kazete”?
Oni odgovorise:”Nikome na pitanja ne odgovara nocu”!
“Sta na to kazes Se’ide”?
“I ovo mi je bilo mrsko otkrivati, ali kad insistirate, onda cu reci. Ja sam dan odredio za njih, a noc za ibadet Allahu”.

Perem svoju odjecu

Omer nastavi i rece:“Sta jos imate da kazete o njemu“?
Oni rekose:”On se jedan dan u mjesecu uopste ne pojavljuje medju nama”.
“Reci Se’ide, zasto”- rece Omer.
“Vladaru pravovjernih, ja nemam slugu i nemam druge odjece osim ove na meni. Ja tu odjecu operem jednom mjesecno, sacekam da se osusi, obucem je i pred mrak izadjem medju ljude”.
Omer ponovo upita prisutne:”Sta jos imate reci”?
Oni rekose:”S vremena na vrijeme ga nesto pogodi, pa bude potpuno psihicki odsutan iz drustva u kome se nalazi”.
“Sta kazes Se’ide”?
Se’id sjetno i sa puno gorcine poce isprekidano:”Prisustvovao sam svirepom ubistvu Khubejba b. Addija i tada sam bio musrik. Gledao sam kako kurejsije masakriraju njegovo tijelo i slusao kako govore:“Bi li volio da je na tvom mjestu sada Muhammed“?
On im je u tim mukama hrabro odgovarao:“Tako mi Allaha, nebih volio da budem siguran sa svojom celjadi, a da Muhammeda, s.a.v.s, ni trn ubode“.
„I tako mi Allaha, nastavlja Se’id, kad god se sjetim toga prizora, grize me savjest kako mu nisam pomogao i bojim se da mi Allah to nece oprostiti. Zato mi se desi to o cemu oni govore”.

Hvala Allahu što nisam pokvario mišljenje o njemu

Kad je to saslusao Omer, r.a, rece:”Hvala Allahu kad nisam pokvario misljenje o njemu, a zatim mu posla hiljadu dinara kako bi pokrio svoje potrebe. Kad je njegova zena vidjela novac, sva radosna rece:”Hvala Allahu, sad ne moras da nas ti hizmetis. Kupi nam namirnice i iznajmi jednog slugu”.
Se’id je upita:”Hoces li da ti predlozim nesto vrijednije od toga”?
“A sta je to”? – upita ona radoznalo.
“Dacemo to onome ko nam je i poslao, jer nam je to najpotrebnije”- rece Se’id i dodade:”Dacemo Allahu dobar zajam”!
Zena mu zadovoljno odgovori:”Lijepo, Allah te nagradio najljepsom nagradom”.
Nije jos bio ni napustio drustvo u kome se nalazio, a pozvao je nekoga od svojih celjadi i rece mu:”Odnesi ovo hudovici toga i toga, ovo jetimu toga i toga, a ovo tom i tom siromahu”.
Neka se Allah smiluje Se’idu b. Amiru el-Dzumhiju, bio je od onih sto drugima davase prednost, iako su i sami bili potrebni. Da. To je skola Muhammeda, s.a.v.s. Iz nje su izasli ljudi. Istinski ljudi. Tesko da oko moze vidjeti njima slicne.
Se’id nagoni na plac. Tesko je reci da li snaznije djeluje njegova pravednost, skromnost ili cestitost. Nije to plac zbog njega. On je postigao sto je zelio i vise od toga. To je plac zbog nas. Gdje smo mi u odnosu na njegovu pravednost, skromnost i cestitost?! Pada unesvjest, jer nije pomogao svoga brata. Danas muslimane kolju, masakriraju i na najsvirepiji nacin ubijaju i to ne pokrece nista u nama !!!

Veröffentlicht unter Historija i velikani | Hinterlasse einen Kommentar

Šta znači tvoja pripadnost islamu?

ZA ONE KOJI RAZMIŠLJAJU!

Veliki broj ljudi ima pogrešno mišljenje po pitanju pripadnosti islamu, pa smatraju da je za tu pripadnost dovoljno da osoba posjeduje islamsko ime, ili da su mu roditelji muslimani ili da sedmicno klanja džumu-namaz, ili godišnje bajram namaze.
Takode vjeruju da je za pripadnost Islamu dovoljno izgovoriti šehadet bez razumjevanja njegovog znacenja. Milioni muslimana danas ne znaju pravo i ispravno znacenje i osnovne uslove pripadnosti ovoj vjeri i onome što proizilazi iz tog vjerovanja. ŠTA JE ISLAM? Islam je Allahova vjera ciji su program i osnove univerzalne i sveobuhvatne, i u koju su pozivali svi Njegovi poslanici i vjerovjesnici, od Adema a.s. do Muhammeda s.a.v.s.
Islam znaci potpunu predanost Allahu kroz vjerovanje u Njegovu apsolutnu jednocu i življenja u skladu sa Njegovim zakonom -Šerijatom u svim porama života te odbacivanje nevjerstva u svim oblicima. Koji su to uslovi da bi se covjek mogao smatrati muslimanom:

DA BUDEŠ MUSLIMAN U SVOM UBJEÐENJU
Da bi bio musliman moraš biti cvrsto ubjeden u sve što nas je obavjestio Uzvišeni Allah u Kur `anu i Njegov Poslanik s.a.v.s. u svom sunnetu, o lijepim imenima Uzvišenog Gospodara, Njegovim savršenim svojstvima, o melekima,o nebeskim objavama, o poslanicima, sudnjem danu, kada i kaderu, i to bez oduzimanja ili dodavanja na nacin naših dobrih predhodnika ashaba r.a. i onih koji su ih u dobru slijedili.
Kjuc ovog ubjedenja je u recenici LA ILAHE ILLALLAH MUHAMMEDUN RESULULLAH, koja ukratko znaci da nema drugog božanstva koje zaslužuje da mu se ibadet cini osim Uzvišenog Allaha i da je Muhammed Njegov poslanik. Iz ovog prozilazi da se sve vrste ibadeta cine samo u ime Allaha ocekujuci samo od Njega nagradu i da Mu ne smatramo nikoga ravnim.
Drugi dio recenice, Muhammedun resulullah ukratko znaci da se svaka pokornost ili rad od kojeg imaš koristi ti ili društvo slažu u nacinu rada i metodu sa sunnetom Allahovog Poslanika s.a.v.s.

DA BUDEŠ MUSLIMAN U SVOM IBADETU
Islam zahtjeva od tebe da sav tvoj život bude ibadet i pokornost Uzvišenom Allahu jer je to jedan od osnovnih ciljeva našeg egzistiranja na zemlji.
” Ljude i džine sam stvorio samo zato da Mi ibadet cine.” (Ez-Zarijat, 56.)
Osim toga ibadet se po islamskom ucenju ne svodi samo na vjerske obrede i rituale, nego obuhvata svako dobro djelo od kojeg imaš koristi ti i tvoje društvo i sa kojim je zadovoljan Uzvišeni Allah.

DA BUDEŠ MUSLIMAN U SVOM PONAŠANJU
Ukoliko se smatraš muslimanom onda je neophodno da paziš na svoje plemenite i moralne osobine kao što su: stud, strpljivost, blagost, darežljivost, istinitost, skromnost, cuvanje od harama, spuštanje pogleda od svega što je zabranjeno.
Na taj nacin ceš ljudima biti najbolji primjer osobe koja kroz svakodnevni život praktikuje osnove islamskog ucenja.

DA BUDEŠ MUSLIMAN U SVOJOJ KUCI
Neophodno je da svoju kucu uciniš muslimanskom. Da tvoja cjelokupna porodica bude od dobrih Allahovih robova, jer ceš biti pitan za njih na sudljem danu. “O vi koji vjerujete, cuvajte sebe i svoje porodice od vatre cije ce gorivo biti ljudi i kamenje.” (Et-Tahrim, 6.)
Allahov Poslanik a.s. je rekao:
“Svi ste vi pastiri i svi ce te biti odgovorni za svoja stada. Vladar je pastir i on je odgovoran za svoje podanike, covjek je pastir i on je odgovoran za svoju porodicu, žena je pastir u kuci muža i ona je odgovorna za svoje stado. (Muttefekun alejhi).

DA BUDEŠ MUSLIMAN U TVOM DRUŠTVENOM ŽIVOTU
Islam nam nalaže da budemo u dobrim odnosima sa našom rodbinom i komšijama, i da veza sa njima bude zasnovana na medusobnoj ljubavi i razumjevanju.
Takode si dužan potpomagati se sa ostalim muslimanima u dobročinstvu i čestitosti.
Zato pazi i dobro se cuvaj da ne nanosiš štetu i nepravdu drugima i da na bilo koji drugi nacin uzmeš tuđi hak, jer ce ti Allah oprostiti sve grijehe, ako htjedne, ali ljudske hakove ti ne može oprostiti niko do vlasnik tog haka- prava.

DA BUDEŠ MUSLIMAN U SVOJIM IDEJAMA I POLITICKIM OPREDJELJENJIMA
Kao musliman dužan si da iskažeš svoju lojalnost samo islamu i muslimanima i da se distanciraš od nevjerstva i nevjernika i da uložiš sva sredstva za boljitak islama i muslimana.
Tvoja pripadnost islamu te obavezuje na solidarnost sa svim pripadnicima ummeta ma gdje oni bili.
” Ovaj vaš ummet je jedan ummet, a Ja sam vaš Gospodar, zato se samo Meni klanjajte! (El-Enbija, 92)

BRATE MUSLIME !
Na kraju ti savjetujemo da budeš čestit vjernik i pokoran Allahov rob, da slijediš principe Njegove vjere, da se ponosiš što si musliman, da radiš na planu vracanja nekadašnje slave i moci našeg ummeta, jer tvoja pripadnost islamu obavezuje te da živiš Islam i za Islam.
Znaj, Allahov robe, da ti nemaš nikakve vrijednosti osim u okviru Allahova zakona-šerijata i da nama muslima-nima nema moci, boljika, dostojanstva i srece bez potpune iskrene i ispravne predanosti ovoj našoj vjeri. Lijepo je rekao Omer r.a,:“Mi smo narod kog je Allah počastio i uzdigao islamom, kad god budemo tražili moć i snagu mimo Njega On će nas poniziti.”

Veröffentlicht unter Sa našeg ćursa | Hinterlasse einen Kommentar

Deset neiskorištenih vrijednosti

Ibn Quayyim al- Jawziyyah :

1. Naše znanje, neiskorišteno, jer ne djelujemo po njemu.
2. Naš rad, neiskorišten, jer je bez iskrenosti.
3. Naše zdravlje, neiskorišteno, jer ga trošimo na stvari koje nam ne donose hajra.Trošimo naš novac, naš položaj, naš autoritet na stvari od kojih nema koristi ni na dunjaluku, a ni na ahiretu.
4. Naša srca, neiskorištena, jer nisu ispunjena Allahovom ljubavi, i osjećanja čežnje prema njemu i osjećanja mira i zadovoljstva. Umjesto toga naša srca su puna nečeg ili nekoga drugog.
5. Naša tijela, neiskorištena, jer ih ne koristimo za ibadet Allahu i uslugu nekome drugome.
6. Naša ljubav, neiskorištena, jer naša ljubav nije usmjerena Allahu, nego nečemu ili nekome drugom.
7. Naše vrijeme, neiskorišteno, jer ga ne koristimo ispravno.
8. Naš razum, neiskorišten, jer razmišljamo o stvarima koje nisu korisne, nego štetne za društvo i pojedinca.
9. Naše usluge, neiskorištene, jer su upućene nekome ko nas neće približiti Allahu ili onome ko nije koristan ovom ummetu.
10. Nas zikr, neiskorišten, jer nema na nas, i ne utiče naše srce.

Veröffentlicht unter Biseri mudrosti, Edukativni kutak | Hinterlasse einen Kommentar

Džemat Stuttgart – Islamski centar

Veröffentlicht unter Slike početna | Hinterlasse einen Kommentar

Džemat Stuttgart – Islamski centar

Veröffentlicht unter Slike početna | Hinterlasse einen Kommentar

Džemat Stuttgart – Islamski centar

Veröffentlicht unter Slike početna | Hinterlasse einen Kommentar

Džemat Stuttgart – Islamski centar

Veröffentlicht unter Slike početna | Hinterlasse einen Kommentar

Džemat Stuttgart – Islamski centar

Veröffentlicht unter Slike početna | Hinterlasse einen Kommentar